Primatelja poruke će se segmentirati i prema životnom stilu

mario

Mario Lovrić, direktor kreativne medijske agencije UM Zagreb, govori o tome kako izgleda tržište nakon izbijanja krize u Agrokoru, trendovima u branši i pomoći tehnologije u komunikaciji.

Bez obzira na sve promjene kojima svjedočimo, jedan se cilj u marketingu nije promijenio, a to je doći do potrošača. U tom procesu danas na raspolaganju više kanala nego ikada, no i uz takvo obilje se ništa ne može ostvariti bez kvalitetne strategije. Zanimljiv je i još jedan podatak, na koji je također u intervjuu ukazao direktor kreativne medijske agencije UM Zagreb Mario Lovrić, da oko 85 posto svjetske populacije s pristupom internetu upravlja svojim profilom barem na jednoj od društvenih mreža, dok se u Hrvatskoj radi o 90 posto.

Kakva je 2017. bila za vašu agenciju i što očekujete od 2018.?

Ove godine tržište se radi krize Agrokora uistinu transformiralo, a za medijske agencije pojavila se potreba za dokazivanjem. Smatram da smo iz ove vrlo zahtjevne godine izašli kao jedni od pobjednika. Vrlo smo uspješno preuzeli vrlo renomirane klijenta poput Addiko Banke, H&M-a i Krke, a paralelno smo obranili sve naše klijente na natječajima i stvorili zdrave osnove za dugogodišnju stabilnost agencije.

Veselimo se godini pred nama jer ćemo imati priliku dodatno raditi na podizanju kvalitete usluge za naše klijente, značajno smo pojačali tim i poseban naglasak će nam biti na daljnjem jačanju digitalnog tima koji je u ovom trenutku jači i brojniji nego ikada prije.

Koji su trendovi trenutno najzastupljeniji?

Izdvojio bih potrebu da se primatelja poruke još preciznije segmentira, ne samo demografski, već sve više i prema životnom stilu, da se sukladno tome kreira što relevantnija poruka koja će mu se obratiti ako već ne osobno, onda dovoljno blisko da se s njom može poistovjetiti, te da se ta poruka što efikasnije prenese kroz medije u što pogodnijem trenutku kada je on u mogućnosti doživjeti je.

Ono što pomaže u svemu ovome je tehnologija, a izuzetno nam je drago da mi imamo odgovor na to kroz naš Moments proces planiranja i alate koje on uključuje, a koje naš network kreira globalno, a mi ga implementiramo lokalno.

Tehnologija je naravno najviše napredovala u digitalnom segmentu, ali tehnologija i podaci, poput npr. istraživačkih alata kojima mi raspolažemo, pomaže nam efikasnije koristiti i offline medije, te što je također važno utvrditi kako svaki pojedini kanal unutar medija miksa doprinosi sinergiji ukupne komunikacije.

Jesu li se budžeti oporavili, koliko se danas izdvaja za marketinške aktivnosti?

Postoje primjeri i jednog i drugog smjera. Neki segmenti tržišta zaoštrili su konkurentsku utakmicu, te se npr. kod nas u segmentu retaila investicije intenziviraju, a dok npr. u segmentu telekomunikacija dolazi do racionalizacije investicija. Veliki brendovi investiraju ozbiljne budžete, ali nastoje svoje investicije učiniti što efikasnijima, a svaki korak što mjerljivijim, dok mali brendovi imaju popriličnu lepezu, pretežito online medija, a u kojima s puno kreativnosti mogu postići efekte i bez visokih investicija.

Prošle se godine intenzivno pričalo o prelasku na digital. Sada kada je to dobrim dijelom iza nas, što je sljedeće?

Može se očekivati da nakon digitala u užem smislu te riječi, zapravo sve postane digitalno i umreženo te da se procesima oglašavanja sve više upravlja pomoću automatiziranih procesa, tzv. programmatica.

U javnosti se dosta priča o nezaposlenosti mladih, kakva je situacija u vašem sektoru?

Svjedoci smo toga da se struktura ponude i potražnje kadrova poprilično promijenila u posljednje dvije godine. Došlo je do toga da određene velike kompanije otvaraju svoje globalne urede za digitalni marketing u Hrvatskoj, da tvrtke domaćeg podrijetla prodaju svoje usluge u inozemstvu, da naši stručnjaci odlaze za vrlo lijepe honorare raditi u najvećim svjetskim kompanijama, te slijedom toga dolazi do značajno veće potražnje za stručnjacima za digitalnu sferu. Naš obrazovni sustav još uvijek nije u potpunosti spreman na to. Današnje okolnosti na tržištu pokazuju da nijedno znanje nije apsolutno, te da napredak tehnologije tjera na kontinuirano učenje i ulaganje u sebe.

Prema vašim procjenama, koliko vrijedi tržište marketinga kod nas, a koliko vani?

Globalni oglašivački alati već itekako etablirali na našem tržištu i tu ne zaostajemo. Kad je riječ o lokalnim medijima – tu svakako postoji razlika između našeg i najnaprednijih tržišta. Dok će kod nas u idućim godinama još uvijek po investicijama prevladavati linearna televizija, na najrazvijenijim tržištima digital je već neko vrijeme dominantan, a TV se transformira sve više u smjeru programmatica. Kod nas se tek krenulo u korištenje digitalnog OOH, a dok je na razvijenim tržištima to standard.

Teško je uspoređivati vrijednost tržišta različitih veličina, ali hrvatsko medijsko tržište s godišnjom investicijom oko 200 milijuna eura ima što ponuditi, što tehnološki, a što kvalitetom sadržaja. Usudio bih se biti umjereni optimist, te prognozirati pozitivne trendove na našem tržištu, a koje će i naša agencija dočekati spremna.

Originalni članak objavljen je na portalu Poslovni dnevnik.